![]() |
| Home | Upis | Impressum | O Hrvatskoj |
|
O Hrvatskoj: |
| HRVATSKA |
| OSNOVNI PODACI | ![]() |
||
| površina |
56691 kilometara kvadratnih - kopno 31067 kilometara kvadratnih - more |
||
| broj stanovnika | 4 800 000 | ||
| nacionalni sastav | Hrvati (većina), Srbi, Mađari, Česi. Slovaci, Talijani, Bošnjaci, Njemci | ||
| glavni grad | Zagreb (cca. 1 000 000 stanovnika) | ||
| dužina obale |
5835 km
kopnene linije 4057 km kopnene linije otoka |
||
| broj otoka | 1185 (66 naseljenih) | ||
| klima |
mediteranska
duž čitave obale - vrući i sunčani dani i tople večeri
(ljeti) kontinetalna u unutrašnjosti - vrući dani i svježe večeri (ljeti) |
||
| službeni jezik | hrvatski | ||
| službeno pismo | latinica | ||
| religije | rimokatolici (većina), pravoslavci, muslimani i ostali | ||
| državno uređenje | parlamentarna republika |
|
|
| električni napon | 220 V, 50 Hz | ||
| vremenska zona | Hrvatska se nalazi u zoni GMT +1. Zona se mijenja na GMT +2 od zadnje subote u ožujku do subote prije zadnje nedjelje u listopadu. | ||
| pitka voda | Voda iz slavine je pitka u gotovo čitavoj Hrvatskoj. | ||
| NOVAC I TRGOVINA | |||
| valuta |
Službena
valuta Republike Hrvatske je kuna (podijeljena u 100 lipa). Strana
valuta se može promijeniti u bankama, službenim mjenjačnicama i
poštama, turističkim agencijama i hotelima. Euročekovi mogu
biti zamijenjeni samo u bankama. Za svu robu plaćanja mogu biti
izvršena kreditnim karticama, kao i gotovinom. Strani državljani mogu
dobiti stranu valutu za neiskorištene kune na temelju prezentacije računa
samo u banci, kada napuštaju Hrvatsku. Postoji ograničenje za iznošenje
hrvatske valute iz zemlje - 2000 kn. Radna vremena banaka su od 7h do 19h od ponedjeljka do petka. Subotom je radno vrijeme do 13h. U većim gradovima neke banke su otvorene i nedjeljom. |
||
| kreditne kartice | mogu se koristiti sve vodeće svjetske kreditne kartice - American Express, Diners Club, Eurocard/Mastercard, Visa itd. |
|
|
| prijava boravka turista |
Turisti plaćaju
boravišnu taksu za svaki dan njihovog boravka (cca 1 Euro/dnevno).
Djeca do 12 godina ne trebaju plaćati boravišnu taksu, a djeca
između 12 i 18 godina moraju plaćati polovicu cijene. Svi turisti moraju biti registrirani kod vlasnika smještaja pri mjesnom turističkom uredu. Turistička zajednica je dužna izdati pisanu dozvolu boravka za svakog registriranog gosta. |
||
| povrat poreza |
Povrat
poreza mogu zatražiti turisti čija kupovina prelazi 500 kuna, s
ovjerenim dokumentom "Tax Checque". Povrat poreza će biti
obavljen u roku od 12 mjeseci. Informacije: Hrvatski carinski servis (tel: + 385 1 61 02 333) |
||
| radna vremena | Prodavaonice
i robni magazini su otvoreni između toga 8-20h, a subotom od 8-14h.
Manji broj trgovina zatvaraju od podne do 16h. Većina prodavaonica je
otvorena i nedjeljom, pogotovo ljeti, a manji broj u većim gradovima
je otvoren 24 sata na dan. Tvrtke i komunalne službe obično rade od 8-16h od ponedjeljka do petka. |
||
| neradni dani | 1 siječnja - Nova godina, 6 siječnja - Sveta tri kralja, 24 travnja 2000. - Uskršnji ponedjeljak, 1 svibnja - Praznik rada, 30 svibnja - Dan državnosti, 22 lipnja - Dan pobjede nad fašizmom, 5 kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti, 15 kolovoza - Velika gospa, 1 studenoga - Svi sveti, 25-26 prosinca - božični blagdani | ||
| napojnice | Napojnica nije uključena u cijenu obroka ili pića. Ako je napojnica zaslužena, trebala bi iznositi oko 10% od iznosa računa. Vozači taksija uglavnom ne očekuju napojnicu, ali će je znati cijeniti. | ||
| ZDRAVSTVENA POMOĆ | |||
| medicinska pomoć | Za vrijeme boravka u Hrvatskoj, turisti imaju pravo na medicinske usluge u svakom Domu zdravlja, vanbolničkim klinikama i bolnicama. Cijene usluga su nominalne i odgovaraju cijenama koje plaćaju hrvatski građani. Posjetitelji iz Slovačke, Češke, Poljske, Mađarske i Velike Britanije trebaju donijeti samo svoje putovnice. Turisti od drugih zemalja bi trebali biti u vlasništvu odgovarajućeg dokumenta uz njihove putovnice. Slovenski gosti mogu upotrijebiti njihove zdravstvene karte. Za posebne zdravstvene usluge u privatnim klinikama, gosti plaćaju isto kao domicilno stanovništvo. | ||
| veterinarska pomoć | postoji niz veterinarskih klinika u svim većim gradovima i mjestima. | ||
| zdravstvena prevantiva | Unatoč
relativno dobroj zdravstvenoj zaštiti, najbolje je poduzeti sve da bi se
izbjegle neugodnosti na putovanju. Najvažnije je izbjeći pretjerano
izlaganje suncu, nositi šešir i kvalitetne sunčane naočale, te
koristiti losion za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, naročito
tijekom najtoplijeg doba dana (od 11 do 15 sati).
Pijte puno vode da biste izbjegli osjećaj iznemoglosti i dehidraciju. Tekuća voda je pitka (ukoliko nije, to će biti jasno naznačeno). Flaširana izvorska voda prodaje se u svim prodavaonicama. Plivanje nije preporučljivo odmah nakon obroka, pa pričekajte barem dva sata prije no što nakon ručka uskočite u vodu. Ježevi vole čisto more hrvatskog Jadrana, a najbolja zaštita od njihovih bodlji su plastične ili druge cipele prikladne za vodu. |
||
| KOMUNIKACIJE | |||
|
telekomunikacije
|
Pošte rade od 7h do 19h, i nedjeljom do
13h. Postoje pošte u većim gradovima koji su otvorene do 22h ljeti.
Poštanske markice se prodaju u poštama i kioscima za štampu. Javni telefoni mogu biti korišteni samo s telefonskim karticama. Kartice mogu biti kupljene u poštama, kioscima i hotelima. |
||
| GSM komunikacija |
Postoje dvije GSM mreže u Hrvatskoj -
CRONET i VIPNet (obje rade na 90 MHz). Hrvatske GSM mreže imaju
trgovinski ugovor s GSM operaterima u brojnim zemljama u svijetu.
Gosti-korisnici GSM-a mogu dobiti posebne informacije o hrvatskim GSM
mrežama na sliejdeće brojeve telefona: CRONET: +385 9120 VIPNet: +385 (0)91 7700 |
||
| radio programi na stranima jezicima |
Prvi program Hrvatskog radija, na 92.1 MHz
- vijesti na engleskom jeziku svaki dan 08:30, 10:30, 14:30 i 20:30.
Nedjeljom prve vijesti počinju u 09:30. Drugi program Hrvatskog radija, na 98.5 MHz (od 1. srpnja do 15. rujna) - nakon vijesti na hrvatskom jeziku slijede izveštaji o stanju na cestama od Hrvatskog autokluba (HAK) na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. |
||
| DOKUMENTI I PROPISI | |||
| veleposlanstva i konzulati |
Njemačka Italija Mađarska Češka itd. |
||
| mjesta izdavanja viza | Ulazne
vize za Hrvatsku izdaju se u veleposlanstvima i konzulatima Republike
Hrvatske. Samo u iznimnim slučajevima, viza može biti izdana na
internacionalnim graničnim prijelazima Republike Hrvatske. Djeca moraju biti upisana u putovnicu jednog roditelja ili imati vlastitu putovnicu. Gubitak putovnice ili drugog osobnog dokumenta mora se odmah prijaviti u najbližoj policijskoj postaji. Policija će Vam izdati službenu prijavu o gubitku dokumenta koja će Vam poslužiti za podnošenje zahtijeva za izdavanje nove putovnice. Kućni ljubimci pri prelasku granice nisu obavezni na karantenu, ali moraju imati dokument o primljenim cjepivima. |
||
| osobni dokumenti | Putovnica ili neki drugi oblik identifikacije je neophodan. Posjetitelji mogu ostati u zemlji do tri mjeseca. | ||
| carinski propisi | Za
osobnu imovinu ne treba plaćati nikakve carinske pristojbe. Druge
stvari, poput GSM telefona, bilo kakva profesionalna, tehnička i
sportska oprema, može se slobodno unijeti u zemlju ukoliko je valjano
prijavljena prilikom prelaska granice. Bez naplate carinskih troškova u Hrvatsku možete unijeti: 200 cigareta ili 50 cigara, 1 litru vina, 1 litru žestokog pića, 60 ml parfema i 250 ml toaletne vode. Sportski rekviziti, kamere i elektronski uređaji moraju biti usmeno prijavljeni carinskom službeniku (to se ne odnosi na vlastite mobilne telefone ili telefone instalirane u automobilu). Strana valuta može biti unošena i iznošena slobodno. Domaća valuta do vrijednosti od 2000 kuna se može slobodno iznositi. Ljubimci moraju imati odgovarajući veterinarski certifikat. Brodovi i jahte koje gosti dovoze za vlastito korištenje, ne prijavljuju se, ali se vlasništvo mora moći dokumentirati. Prije stavljanja broda preko 3 m dužine u more, potrebno je obavijestiti lučku kapetaniju. Za transport brodova na prikolici, čija ukupna dužina prelazi 18 m potrebna je posebna dozvola. |
||
| osobna sigurnost | Stopa kriminaliteta u Hrvatskoj niža je nego u drugim zemljama Evrope. Ipak, preporučujemo nekoliko mjera predostrožnosti: obavezno zaključavajte automobil kad iz njega izlazite, ne ostavljajte prtljagu bez nadzora i ne držite sve dokumente i novac na jednom mjestu. Ukoliko doživite bilo kakvu neugodnost ili primijetite da Vam nešto nedostaje, odmah se obratite policiji. | ||
| vozački dokumenti | obavezno je posjedovanje vozačke dozvole, prometne dozvole za vozilo i zelene karte (za strance) tijekom vožnje | ||
| posjedovanje droge | sve vrste droge su ilegalne u Hrvatskoj i njihovo posjedovanje i konzumiranje podliježe Prekršajnom i Krivičnom zakoniku. | ||
| VOZAČI | |||
| ograničenja brzine |
50km/h u naseljenim područjima 80km/h izvan naseljenih područja (osim ako nije drugačije regulirano) 130km/h na autocestama |
||
| vožnja pod utjecajem alkohola | Najviši dozvoljeni nivo alkohola u krvi je 0,5 promila. | ||
| cestarina |
Cestarina se plaća za slijedeće
dionice: Zagreb - Karlovac Zagreb - Krapina Varaždin - Čakovec Zagreb - Slavonski Brod tunel Učka Krčki most |
||
| benzinske postaje |
Rade od 7-18h svakodnevno, a ljeti do 22h. Postoje benzinske postaje koje su otvorene non-stop u većim gradovima i uz glavne međunarodne i važnije ceste. |
||
| gorivo | Eurosuper 95, Eurosuper 98, Normal bezolovni 91, Super 98 i Diesel. | ||
| PUTOVANJA | |||
| međunarodne zračne luke | Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač | ||
| putovanje zrakoplovom | Iz
gotovo svih međunarodnih zračnih luka polijeću redovni
letovi za glavni grad Hrvatske - Zagreb, odakle možete nastaviti let
prema obali. Croatia Airlines i nekoliko velikih stranih kompanija lete
svaki dan za Zagreb. U visokoj sezoni broj letova je povećan, a
brojni čarter letovi kreću izravno prema najvećim turističkim
destinacijama u Hrvatskoj: Puli, Rijeci, Splitu, Braču i Dubrovniku. Croatia Airlines: Savska 41, 10000 Zagreb, tel. +385 (0)1 427 751, fax. +385 (0)1 427 935. Centralni ured za rezervacije: 062 777 777. Zračne udaljenosti Zagreba od nekih većih gradova u Europi: Beč 360 km, Pariz 1410 km, Bruxelles 1355 km, Prag 620 km, Budimpešta 350 km, Rim 880 km. Primjeri trajanja letova: Od Londona do Zagreba: 2 sata i 30 minuta, od New Yorka do Zagreba: 10 sati i 35 minuta. Poslovnice kompanija koje posluju u
Hrvatskoj: |
||
| putovanje vlakom | Željeznička
mreža spaja sve veće hrvatske gradove osim Dubrovnika. Direktne
linije spajaju Hrvatsku sa Slovenijom, Mađarskom, Italijom, Austrijom,
Švicarskom, Slovačkom, Francuskom, Njemačkom, Bosnom i
Hercegovinom i Jugoslavijom. Sa svim drugim europskim zemljama postoje
posredne veze. Kao primjer trajanja putovanja navodimo: Munchen - Rijeka u trajanju od oko 9 sati, Beč - Rijeka, oko 5 sati. Tipovi vlakova koji voze u Hrvatskoj su: EuroCity (EC), InterCity (IC), ekspres (Ex), brzi (B), te lokalni vlakovi. EuroCity i InterCity linije: EC "Mimara": Berlin - Leipzig - Munchen - Salzburg - Ljubljana - Zagreb; IC "Croatia": Beč - Maribor - Zagreb; IC "Kvarner": Budimpešta - Zagreb - Rijeka; IC "Drava": Budimpešta - Čakovec - Ljubljana - Venecija |
||
| putovanje autobusom | Redovite
međunarodne autobusne linije spajaju Hrvatsku s Austrijom, Italijom,
Mađarskom, Francuskom, Njemačkom, Slovačkom i Bosnom i
Hercegovinom. Ovaj način prijevoza je najjeftiniji dolazite li u
Hrvatsku iz srednje Europe. Hrvatska ima također kvalitetnu i dobro razvijenu nacionalnu mrežu autobusnih linija, koja doseže sve do najmanjih mjesta na obali. Informacije Autobusnog kolodvora Zagreb: tel. +385 (0)1 313 333. |
||
| putovanje trajektom i brodom | Redovite
putničke i trajektne linije prometuju između talijanskih (Venecija,
Trst, Ancona, Pescara i Bari) i hrvatskih luka. Dnevna trajektna linija spaja Rijeku i Split tijekom cijele godine. Linija nastavlja za Dubrovnik tri puta tjedno. Trajekti koji kreću iz Rijeke za južni dio obale, dobro su rješenje za vozače koji na taj način mogu izbjeći lijepu, ali napornu vožnju obalom. Ako ste već došli izdaleka, na brodu se možete opustiti do dolaska na odredište Vašeg odmora. Informacije: Jadrolinija, Riva 16, 51000 Rijeka, tel: +385 (0)51 330 899, fax: +385 (0)51 213 116. Sve luke, uključujući i one na otocima, dostupne su redovitim trajektnim linijama. Tijekom ljetne sezone, frekvencija plovidbe na svim linijama je povećana. |
||
| putovanje automobilom | Cestovna
povezanost središnje Europe s odredištima na hrvatskoj obali redovito se
poboljšava. Tijekom ljetnih mjeseci promet na graničnim prijelazima
je gušći, što može izazvati kraće zastoje. Za ulazak i vožnju
po Hrvatskoj, potrebna Vam je zelena karta osiguranja i važeća vozačka
dozvola. Cestarina se naplaćuje na autocestama i poluautocestama, te
na mostovima. Cijene za osobni automobil iznose od 6 do 12 kuna. Gorivo je jeftinije u Hrvatskoj nego u ostalim zemljama zapadne i srednje Europe. Neke pumpne stanice u većim gradovima i na glavnim prometnicama otvorene su 24 sata na dan, a ostale rade od 6 do 20 sati. Bezolovni benzin toči se na svim pumpnim stanicama i označen je zelenom oznakom. U srpnju i kolovozu, hrvatske radio postaje redovito objavljuju vijesti o stanju na cestama, i to na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Prometna pravila: U Hrvatskoj se vozi desnom stranom. Ukoliko prometni znakovi ne pokazuju drugačije, ograničenja brzine su 130 km/h na autocestama i poluautocestama, 100 km/h na cestama s dva traka, 50 km/h u naseljenim mjestima i 80 km/h izvan naseljenih područja. Iznos novčane kazne ovisi o težini prekršaja. Dozvoljena granica alkohola u krvi je 0,5 ppm. Prometna nezgoda mora biti odmah prijavljena policiji na broj 92. Pomoć na cesti: Hrvatski Autoklub surađuje s autoklubovima drugih zemalja. HAK, Draškovićeva 25, 10000 Zagreb, tel: 01 4554 433, fax. 01 448 630. Služba pomoći na cesti dostupna je 24 sata na dan na telefon 987. Rent-a-car: Vozač mora biti stariji od 23 godine i posjedovati vozačku dozvolu. Većina međunarodnih rent-a-car agencija ima svoje poslovnice u većim hrvatskim gradovima. |
||
| SAVJETI ZA PUTNIKE | |||
| putovanje s djecom | Hrvatska
pruža mnoga zadovoljstva za obitelji s djecom. Privatni smještaj je
uvijek najlakše prilagoditi vlastitim potrebama. U dogovoru s iznajmljivačem,
prilagodite prostor i obroke Vašim navikama. Korištenje vlastite kuhinje
uvijek je prednost kad imate djecu.
Djeca će uživati u slobodi jurcanja lijepim plažama van mjesta, a najbolje je upitati Vaše domaćine koja je plaža prikladna za mališane. Ako odlučite ostati u mjestu, sigurno ćete na plaži naći organiziranu zabavu za najmlađe, gdje će oni moći potrošiti višak energije uz minimalan nadzor. Za kupanje na plažama izvan mjesta preporučujemo plastične sandale, jer ima dosta plaža koje nisu očišćene od morskih ježeva. Blagi maestral odagnat će vrućinu pa možete slučajno zaboraviti kremu za sunčanje. Ukoliko se to dogodi, izrazito je važno skloniti djecu u hlad ili ih zaštititi odjećom između 11 i 15 sati, kada je sunce najjače. Navečer, ukoliko primijetite komarace, zaštitite nepokrivene dijelove tijela djeteta blagim losionom za odbijanje insekata ili postavite nekakvu elektronsku zaštitu unutar prostorije. U starim gradovima i turističkim središtima naći ćete lijepa šetališta za Vašu obitelj, ali preporučujemo da sa sobom ponesete nosiljku, jer će Vam borba s kolicima po kamenim ulicama starih središta potpuno poremetiti ugođaj. |
||
| žene putnici | Žene putnici ne trebaju biti posebno upozoravane na bilo što. Za one neupoznate sa mentalitetom, pogotovo na Jadranu, muškarci uvijek nastoje biti galantni i ostaviti što bolji utisak na žene sa namjerom ili bez nje. Udvaranje nemojte smatrati napastvovanjem, iako to sve ovisi od situacije do situacije. Svakako, kao i svugdje, izbjegavajte uvlačenje u izolirane barove i uličice po većim gradovima ukoliko niste sa društvom. Hrvatsko društvo je u osnovi patriarhalno, što se odražava na društveno ponašanje i običaje, pa tako feminizam nikada nije dobio previše prostora. Kupanje u toplesu je postalo gotovo normalna stvar na svim plažama, pa tako - samo naprijed. | ||
| "gay" putnici | Homoseksualnost je legalna u Hrvatskoj od 1977. godine i uglavnom se tolerira, iako nije svugdje i dobrodošla, pogotovo u malim sredinama. U Zagrebu postoji i udruženje homoseksualaca pod nazivom "Ligma" (Lesbian and Gay Men Action), tel: +385 1 276 188, PO Box 488, 10001 Zagreb. | ||
| invalidi putnici | Zbog povećanog broja invalida nakon rata posvećena je veća pozornost njihovim potrebama. Javni zahodi, željezničke stanice, autobusni kolodvori i zračne luke, kao i većina hotela i trgovina imaju olakšan pristup za kolica, dok pristup u trajekte i brodove uglavnom nije riješen. Za sve informacije možete se obratiti Savezu Organizacija Invalida Hrvatske na telefon +385 1 48 29 394, Savska cesta3, 10000 Zagreb. | ||
| opasnosti | BOLEST
PUTOVANJA - tijekom putovanja možete imati problema sa bolešću
putovanja, koja se manifestira kroz povraćanje, vrtoglavicu, opću
slabost, a ponekad i temperaturu. Možete smanjiti mogućnost vaše
patnje ukoliko tijekom putovanja izbjegavate čitanje i pušenje.
Preventivno se prije putovanja može uzeti odgovarajuća tableta (npr.
Dramamine), pojesti nešto lagano i popiti nešto dijetalno.
OPEKOTINE OD SUNCA - sunce je na Jadranu izuzetno jako, čak i kada je oblačno. Da bi se zaštitili pametno je izbjegavati izloženost suncu tijekom sredine dana, namazati izložene dijelove tijela adakvatnim zaštitnim losionom, nositi kapu ili šešir i dobre naočale za sunce. SUNČANICA - izloženost suncu može uzrokovati i sunčanicu. Manifestira se kroz jaku glavobolju, povraćanje, grčeve i povećanu temperaturu. Izbjegavajte izlaganje suncu, pijte puno tekućine obogaćene mineralima. Ukoliko je temperatura visoka obavezno se obratite liječniku, jer ovo stanje nije bezopasno. DIJAREJA (PROLJEV) - previše tekućine za vrijeme vrućine može vas dovesti do drugog problema, koji nije nimalo ugodan. Budite oprezni šta pijete, pogotovo vodu iz slavine ili iz izvora za koji nemate garancije čistoće. HIPOTERMIJA - izlaganje tijela niskoj temperaturi može biti jednako opasno ljeti, kao i zimi. Stanje je to kada tijelo gubi više topline nego što je može proizvesti. Simptomi su: utrnulost, groznica, nesuvisli govor, grčevi, agresija, letargija itd. Osobu treba postepeno utopljavati (ne trljati!), ukloniti vlažnu odjeću, dati nešto lagano i slatko ukoliko je osoba pri svijesti, toplu tekućinu (ne alkohol!). Odvezite osobu u liječnika ukoliko je moguće. UBODI I UGRIZI INSEKATA - najčešće su više neugodni nego opasni, osim za osobe koje su alergične. Postoje losioni koji odbijaju insekte, a ukoliko ste već ubodeni koristite adekvatnu kremu, losion ili oblog. Posebnu pozornost treba obratiti na pauka "Crna udovica" čije ženke imaju otrovan ugriz. OPASNOSTI U MORU - Morski ježinac; pazite gdje stajete u plićaku, ako ste "nagazili" pinceta je jedino rješenje. Meduza; iako rijetke mogu vas opeći. Hladan oblog i adekvatna krema, te posjet liječniku su najbolja rješenja. Vlasulja može opeći slično meduzi. O opasnostima od utapljanja i morskih pasa nećemo pisati. Ukoliko ne znate dobro plivati, ne pokušavajte impresionirati svoju zaručnicu plivanjem na otvoreno more, jer imate velike šanse da se vaša zaručnica neće nikada udati. Barem ne za vas. KRPELJI - ukoliko ste hodali kroz travnata područja gdje ima krpelja provjerite da li se neki "zakačio" za vašu kožu. Ukoliko jest, pincetom pokušajte dohvatiti glavu insekta i lagano ga izvadite. Pazite da ne otkinete zadnji dio, a da glava ostane. Polijevanje kože raznim preparatima ne pomaže. Krpelji mogu biti prenosioci nekolicine opasnih bolesti za čovjeka, a preventivno je najbolje donji dio tijela zaštititi odjećom i obućom, ako se izlažete opasnosti. UGRIZ ZMIJE - najbolji način zaštite od ugriza zmije je da ste dobro obučeni i obuveni i da se držite označenih puteva. Ukoliko vas zmija ugrize treba odmah ugriženi dio imobilizirati i podvezati, da se otrov ne širi krvotokom i odmah poslati nekog po pomoć. Pokušajte pratiti ponašanje ugriženog područja, jer se na osnovu toga lakše i brže može ustanoviti vrst zmije i potrebnog protivotrova. Ne pokušavajte hvatati zmiju. MINE - jedan od najvećih i najsmrtonosnijih problema. Ostavljene su brojne mine nakon rata u Hrvatskoj u Bosni. Ukoliko područje nije očišćeno, tada je vidljivo označeno. Svakako, držite se uhodanih staza i puteva, a ukoliko želite istraživati divljinu, pitajte lokalno stanovništvo ili tijela vlasti o situaciji. Za gotovo čitavo područje Jadranske obale ove opasnosti nema, ali zaleđe je već druga priča. |
||
|
|
Pitanja, prijedlogi i sugestije |
|
|
© by servtooyoo.de
Webdesign by Mario Meštrović